International Literacy Day

Diyila Dagbani Wikipedia

International Literacy Day
Observed byAll UN Member States
Date8 September
Next time8 Silimin gɔli September 2024 (2024-09-08)
Frequencyannual

International Literacy Day nyɛla chuɣu shɛli tiŋ'duya nima ni puhira, bɛ puhirili la yuuni kam anashaara goli 8 September, UNESCO daa saɣiti ka wuligi di puhibu n-ti salo anashaara goli 26 October 1966, "UNESCO General Conference" din pahiri pia ni anahi ni n daa bala. Chuɣu ŋɔ tuuli puhibu daa nyɛla yuuni 1967. Di niya nyɛla di kahigi anfaani din be baŋsim bɔhimbu ni n-ti ninsalinima, tinsi, n-ti tabili ʒilɛli ni. Tinsi pam ni ka chuɣu ŋɔ puhira.[1][2]

Daliri[mali niŋ | mali mi di yibu sheena n-niŋ]

Kamani 775 miliyɔŋ n kɔŋ shikuru baŋsim; dobba puuni yino ni tooi ka shikuru baŋsim niriba anu puuni ka bɛ vaabu buyi pubu buta puni mi yan nyɛ paɣaba;[3] Bihi 60.7 miliyɔŋ nyɛla ban yi shikuru ka shɛba mi bi chani shikuru mpari taba.[4][5] UNESCO "Global Monitoring Report on Education for All (2006)" ni wuhi shɛm,[6] South Asia bikura ban chaŋ shikuru kalimli n-na dɔ tiŋgbani ni (58.6%), ka zaŋ sub-Saharan Africa mpa (59.7%).[7] Tiŋgbani shɛŋa ban niriba dii bi karim shikuru n-nyɛ Burkina Faso (12.8%), Niger (14.4%) ni Mali (19%).[8]

Dɛma[mali niŋ | mali mi di yibu sheena n-niŋ]

Image shared on the Archives New Zealand Flickr account to celebrate International Literacy Day

International Literacy Day dɛma chanimi n jɛndiri yɛltɔɣa kpan'shɛŋa, Din dɔli "Education For All" niya nima mini "United Nations" tuma nima kamani "United Nations Literacy Decade".[9] Di dɛma yɛltɔɣa kpan zaŋ ti yuuni 2007 mini 2008 daa nyɛla “Literacy and Health”, ka bɛ daa ti laɣinsi ban yaa jɛndi alaafee tuma pina.[10] [11] International Literacy Day 2008 baŋsim lɛbu yɛltɔɣa kpani daa jɛndi a dɔri loora kamani "HIV, tuberculosis" ni kpag'ʒɛɣu. 2009–2010 yɛltɔɣa kpanidaa nyɛla “Literacy and Empowerment”,[12] ka di yaa zaa lee jɛndi ti lihi paɣabamini daobba ka bɛ nyɛ yim ka tiri paɣaba tootali. 2011–2012 yɛltɔɣa daa chaŋmi ti jɛndi “Literacy and Peace”.[13] Yuuni 2022 yɛltɔɣa kpanidaa chaŋmi ti jɛndi "Transforming Literacy Learning Spaces"[14].

Sasabiriba ban doli ŋɔ na mali nuu timbu ni UNESCO zaŋ chaŋ ban sabiri jɛndiri "Literacy Initiative":[15] Margaret Atwood, Paul Auster, Philippe Claudel, Paulo Coelho, Philippe Delerm, Fatou Diome, Chahdortt Djavann, Nadine Gordimer, Amitav Ghosh, Marc Levy, Alberto Manguel, Anna Moi, Scott Momaday, Toni Morrison, Érik Orsenna, Gisèle Pineau, El Tayeb Salih, Francisco Jose Sionil, Wole Soyinka, Amy Tan, Miklós Vámos, Abdourahman Waberi, Wei Wei, Banana Yoshimoto.

Image shared on the Archives New Zealand Flickr account to celebrate International Literacy Day


"At a time when we need to reinvent a world of hope, literacy is more important than ever. On this International Day, I thus invite all those involved in education to redouble their investments and mobilize all their resources to unleash the potential of each individual in the service of a shared world." — Audrey Azoulay, UNESCO Director General, on the occasion of International Literacy Day[16]

Lihimi mpahi[mali niŋ | mali mi di yibu sheena n-niŋ]

Kundivihira[mali niŋ | mali mi di yibu sheena n-niŋ]

External links[mali niŋ | mali mi di yibu sheena n-niŋ]